O parku

Naziv Nacionalnog parka potiče od naziva istoimene planine, a naziv Fruška gora nosi u svom pridevskom obliku etnik Frug u značenju "Roman", te na taj način ime ove planine čuva uspomenu na jednu etničku zajednicu koja je davno nestala iz ovih krajeva. Fruška gora je proglašena nacionalnim parkom 1960. godine, u cilju obezbeđenja trajne zaštite. Područje aktivne zaštite obuhvata 25.525 ha.

Fruška gora je usamljena ostrvska planina u Panonskoj niziji. Prema jugu i severu jako je razuđena planinskim i rečnim tokovima, pri čemu se od glavnog uskog grebena pružaju pojedinačni, bočni grebeni, najčešće sa vrlo srtmim padinama.

Lokacija, specifična geološka istorija, različiti mikro-klimatski uslovi, čine ovu planinu veoma interesantnom i važnom za različite naučne oblasti. Zahvaljujući jedinstvenim i veoma brojnim fosilnim ostacima flore i faune, Fruška gora se naziva i "ogledalom geološke prošlosti".

Osnovna karakteristika ove oblasti je postojanje brojnih ugroženih, retkih i zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta. Pašnjaci i plodno zemljište, vinogradi i voćnjaci, ukrašavaju padine i niže delove Fruške gore, dok su površine koje se nalaze na visinama iznad 300 metara nadmorske visine pokrivene gustim, listopadnim šumama. Posebnu vrednost i biser Fruške gore predstavlja 16 pravoslavnih manastira, poznatih po specifičnoj arhitekturi, bogatim riznicama, bibliotekama i freskama. Fruška gora takođe krije i brojne arheološke lokalitete iz praistorijskog i istorijskog perioda.

Zahvaljujući bogatstvu prirodnih resursa, predivnim pejzažima, izuzetnom šarmu i lepoti ove planine, Fruška gora je idealno mesto za odmor i rekreaciju koje će vas približiti prirodi.

Top